Kako do književne slave – vodič za početnike

Jurij Poljakov

Jare u mleku
prevod Radmila Mečanin
Zepter Book World, 2013.

Kako, za opkladu, ni iz čega, konstruisati književnu slavu? I to internacionalnu.
Od čoveka koji nikada nije ništa napisao i romana koji svi hvale iako ga niko nije čitao. Niti ga je mogao čitati jer taj roman postoji samo kao fasickla praznih listova papira, koju niko nije otvorio.
Čistim blefom, pomoću političko-poetičkih, interesnih i seksualnih kombinacija i dvanaest fraza zlatno minimuma genija početnika.
Književna Rusija u doba perestrojke i tranzicije.
I književno budalasti Zapad.
Pronicljivo i smehotresno.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Nasilje uništava svakog koga dodirne

Sila nemilosrdno gazi žrtvu, ali jednako nemilosrdno opija onog koji je poseduje ili veruje da je poseduje. Niko je zaista ne poseduje. U Ilijadi se ljudi ne dele na poražene, robove i molitelje s jedne strane, i na pobednike i gospodare s druge; nema ni jednog jedinog čoveka koji u nekom trenutku ne mora da se pogne pred silom.

Takva je priroda sile. Njena moć da pretvori ljude u stvari je dvojaka i ispoljava se na dve strane: jednako, mada na različit način, pretvara u kamen duše onih koji je trpe i onih koji se njom služe.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

„Гуливерова путовања“ Џонатана Свифта

Енисија: Моја књига

петак, 03.01.2025, 23:00 -> 16:51

Извор: Радио Београд 1

Аутор: Војислав Карановић

Гост: Дејан Симоновић

„Гуливерова путовања“ Џонатана Свифта
У вечерашњој емисији гост је књижевник Дејан Симоновић. Разговарамо о роману „Гуливерова путовања“ Џонатана Свифта. Овим делом, које је пуно горке сатире, ироније и гротескних онеобичавања, Свифт је желео да се подсмехне европским друштвима свог доба, али и да изрази једну суморну визију живота у људском обличју. Прича о четири необична путовања морепловца Гуливера испричана је на изузетно жив и маштовит начин, што је свакако један од разлога зашто је ово дело било интересантно како одраслима тако и деци.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Моја књига: “Маса и моћ“ Елијаса Канетија

Емисија Моја књига
Радио Београд 1, петак, 2о. децембар у 23 сати
Аутор: Војислав Карановић

Емисија се може преслушати или преузети овде…

Саговорник је биолог Мирослав Демајо. Он говори о томе зашто воли дело “Маса и моћ“ Елијаса Канетија. Књига “Маса и моћ“ из 1960. бави се динамиком гомиле и чопора и питањем како и зашто се гомиле покоравају моћи владара. Овој књизи, која је својеврсни есеј, Канети је посветио половину свог живота. У епохи у којој су научне дисциплине постале све разгранатије и у којој превладава максимална специјализација, Канети је, имајући поверење у слике и симболе, написао књигу која у себи спаја искуства најразличитијих научних подручја и дисциплина: филозофије, социологије, антропологије, етнологије, религије, митологије…

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Simbolički kapitalisti

Ključ za razumevanje probuđenosti, tvrdi Al-Garbi, su borbe „simboličkih kapitalista“ – „profesionalaca koji trguju simbolima i retorikom, slikama i narativima, podacima i analizom, idejama i apstrakcijama“. Drugim rečima, pisaca i akademika, umetnika i advokata, kustosa u muzejima i stručnjaka u tehnološkom sektoru. To je društveni sloj koji pokušava da se učvrsti unutar elite, istiskujući druge koji su već tamo, koristeći jezik društvene pravde kako bi stekao status i akumulirao „kulturni kapital“. Borba pripadnika ovog sloja unutar elite prikazana je kao borba protiv elite u ime siromašnih i obespravljenih.

Kenan Malik „Nepravda i radnička klasa“
Peščanik

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Kako prodati rat

Izvod iz teksta: Nenad Fišer: „Propaganda, treći dio“

Ulaskom SAD u rat oblikuje se nova “škola propagande”, koja će vremenom postati dominantnom formom inženjeringa socijalnog ponašanja. Da bi se adekvatno procijenila njena moć treba se prisjetiti da je sve do aprila 1917. administracija predsjednika Wilsona ulagala ogromne napore kako bi opravdala američku neutralnost i širila uvjerenje da je apstinencija od rata izraz superiorne civiliziranosti. Njegova izborna pobjeda godinu dana ranije dobrim je dijelom počivala na sloganu “On nas je sačuvao od ulaska u rat!”, a onda je trebalo poništiti efekte višegodišnjeg uvjeravanja javnosti u nužnost neutralnosti i neopravdanost svake ratne avanture, i okrenuti to isto mnijenje u korist podrške priključenju silama Antante u tom istom, neciviliziranom ratu, sačuvavši pritom barem privid političke dosljednosti.
Kako to postići Wilson je prepustio stručnjacima i oformio Komitet za javne informacije (CPI, Committee on Public Information) sa jednim zadatkom: da promovira američko učešće u ratu.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail