Gi Debor: Spektakl kao vladajući oblik života

Knjiga Gi Debora „Društvo spektakla“ (Guy Debord La Société du spectacle), Anarhistička biblioteka, prevod Aleksa Golijanin, objavljena je pre pedeset godina.  Život je otad postao još spektakularniji.

    1. U društvima u kojima preovlađuju moderni uslovi proizvodnje, život je predstavljen kao ogromna akumulacija prizora. Sve što je nekada bilo neposredno doživljavano, udaljeno je u predstavu.
    2. Slike odvojene od svih aspekata života stapaju se u jedinstveni tok stvari, u kojem prethodno jedinstvo života više ne može ostvariti. Fragmentarno opažana stvarnost regrupiše se u novo, sopstveno jedinstvo, kao odvojeni lažni svet, predmet pûke kontemplacije. Specijalizacija slika sveta dostiže vrhunac u svetu nezavisnih slika, koje obmanjuju čak i same sebe. Spektakl je konkretizovana inverzija života, nezavisno kretanje neživota.
    3. Spektakl se u isto vreme ispoljava kao sâmo društvo, kao deo društva i kao sredstvo objedinjavanja. Kao deo društva, to je fokusna tačka naše vizije i svesti. Sâma činjenica da je reč o odvojenom sektoru govori o tome da se nalazimo u domenu obmane i lažne svesti: jedinstvo koje spektakl postiže nije ništa drugo do zvanični jezik opšteg odvajanja.
    4. Spektakl nije samo skup slika; to je društveni odnos između ljudi posredovan slikama.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Otac i ćerka

Očev pogled je bio zažagren. Goreo je od nestrpljenja. Volim kada je takav.

„Dakle, tako? Dakle, tako? To je to?“

Privukao je Melanijin roman. Zatim Strahinjin. Stavio ih je jedan preko drugog. Pa prekrio šakom kao da bi da ih sačuva od nekog ko bi pokušao da mu ih oduzme. Pa ponovo razdvojio.

Zagledao se u naslovne strane. Na naslovnoj strani Melanijog romana bio je sveštenik bez lica, u mantiji, sa bičem u ruci. Na naslovnoj strani Vaskrsenja Lazarevog bile su muške šake, sklopljene u molitvi.

Otvorio je, na preskok, nekoliko strana i jedne i druge knjige. Pokreti su mu još uvek bili sigurni.

„Ti si ovo čitala?“

Klimnula sam.

„I, šta kažeš, ima li tu nekakvog traga?“

Traga? Možda i ima. Za sobom ostavljaš tragove, to je neizbežno. Kuda vode? Šta otkrivaju? I ja sam ostavljala tragove iako mi to nije bilo drago. Na sreću, nisu nikog zanimali.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Knjiga o sprdnji i svireposti

Nićifor Ninković

Žizniopisanija moja

Priredio: Toma Popović

Službeni glasnik, 2012.

Knjiga o sprdnji i svireposti. Presno svedočanstvo o jednom vremenu, o surovom knezu i hirovitom moćniku. I njegovom okruženju.

Viđeno očima Miloševog berberina i ujedno lekara.

Glava se gubila lako. Batine padale najmanjim povodom, i bez povoda.

Unižavalo se šegačenjem.

Ponešto iz sadržaja:

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Ništavno vreme

„Sve je to utkano, ti sati i minuti, reči i brojevi na sve strane, rekao je, železničke stanice, autobuske linije, taksimetri, sigurnosne kamere. Sve se to tiče vremena, glupavog vremena, ništavnog vremena, tiče se ljudi koji proveravaju časovnike i druge naprave, druge podsetnike.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Širi izbor za nagradu „Dušan Vasiljev“

Poznat širi izbor naslova za nagradu „Dušan Vasiljev“

KIKINDA – Žiri za dodelu Nagrade „Dušan Vasiljev“ doneo je odluku o širem izboru naslova za tu Nagradu, koju grad Kikinda tradicionalno dodeljuje za najbolju knjigu na srpskom jeziku.
Na konkurs je pristiglo ukupno 124 naslova, žiri u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik i Đorđe Pisarev, član izabrao je 19 naslova za širi izbor, dok će 22. marta objaviti i uži izbor od tri naslova, kako bi na kraju proglasio najbolju knjigu objavljenu u 2022. godini.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

U balonu

Zašto balon plovi nad gradom?
Kakvu poruku nosi?
Ko upravlja balonom?
O zanosu, vijuganju, marširanju.
O dverima zanata.

Privlače me dugmad koje Kuzma pritiska, mame poluge koje pokreće. Rado bih da se i sam pozabavim tom dugmadi, tim polugama.

Moja želja nije nasrtljiva, ali prožima kabinu.

„Pa dobro“, kazao je Kuzma. „Pa dobro.“

Već nekoliko dana je neuobičajeno, gotovo narogušeno ćutljiv. Izostala su predavanja. Zar je kazao sve što je imao da kaže?

„Nema žurbe. Doći će i tvoj red. Danas upravljam ja, sutra upravljaš ti. Prekosutra upravlja ko zna ko. Čemu nestrpljenje?“

Oglasio se Kuzmin mobilni. Okončavši razgovor, zadovoljno je utonuo u sebe. Pa izronio, preobražen.

Žacnula me je zavist.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Lavež i režanje

U nas je čest tip čoveka koji misli da je svađa akcija, a grubost isto što i energija, da naneti neprijatelju uvrede znači isto što i zadati mu udarac, da je svaka uzdržljivost u govoru slabost, a svaki pokušaj predviđanja – danguba; ukratko: da se tzv. životna borba sastoji od neprestanog i naizmeničnog laveža i režanja.

(Andrić „Znakovi pored puta“)

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Sertifikovana isterivačica Semiramida

Ko je i kako postupa sertifikovana isterivačica Semiramida?

Čitajte o tome u romanu rapsodiji Sotona u soliteru.

Semiramidin sajt se ne hvališe i ne zastrašuje. Ukazuje na simptome zaposednutosti, na vrste demona i demončića i njihove osobenosti. Tu je i pregled osnovnih isterivačkih postupaka. Sve u svemu, ne deluje prevarantski. Bar ne na prvi pogled. Hoće li izdržati drugi, treći?

Zasad ne budi sumnju. Ha, ne budi, kao da je sumnja nekakva uspavana lepotica. Možda i jeste.

Prolazim kroz biografiju isterivačice. Upadljivo je odsustvo Semiramidine fotografije. Odobravam to odsustvo – slikom se ubedljivije laže nego rečima.

Semiramida je završila demonološke studije na Visokoj školi za pravoslavnu demonologiju u Krasnojarsku. Prošla je obuku isterivanja demona kojom je rukovodio otac Arhibaščev, vodeći demonolog Rusije i jedan od najistaknutijih demonologa pravoslavnog i čitavog hrišćanskog sveta. Po završenoj obuci, stekla je sertifikat isterivačice prvog reda koji joj daje pravo da samostalno obavlja sve obrede isterivanja.

Pozivam navedeni broj.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Šta je Sotona u soliteru?

Dejan Simonović

Sotona u soliteru

roman rapsodija

Satirični prikaz književnog, medijskog i društvenog života.

Priča o:

Pretvaranju, laži, maskama, ulogama, spletkama.

Borbi za položaje i moć.

Odnosu oca i ćerke.

Istrazi i istražitelju.

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail

Петнаест књига у ужем избору за Виталову награду

Награда „Златни сунцокрет“ за књигу године, позната у јавности као Виталова награда, додељује се двадесет и шести пут.

Жири Награде „Златни сунцокрет“, у саставу Драган Бабић, Драган Јовановић Данилов и Владимир Гвозден (председник), након разматрања пристиглих наслова на седници одржаној 9. јануара 2023. сачинио је ужи избор од петнаест кандидата за награду. У жанру романа кандидати су Горан Бабић, Видно поље (Лагуна), Бојан Васић, Властелинства (Трећи трг и Сребрно дрво), Даница Вукићевић, Унутрашње море (Нојзац), Ана Марија Грбић, Мртви на додир (Геопоетика), Ивана Димић, Из мртвог угла (Лагуна), Владимир Кецмановић, Кад ђаволи полете (Лагуна), Владимир Копицл, Паклена путарина (Лагуна), Предраг Марковић, Земунска књига мртвих (Соларис), Далибор Пејчић, Месечари (Геопоетика), Дејан Симоновић, Сотона у солитеру (Оксиморон), Слободан Тишма, Живот песника: political nigredo (Нојзац), Маријана Чанак, Клара, Клариса (Bulevar Books).

Read more

Facebooktwitterredditpinterestlinkedinmail